• utorak, 19. mart 2024.
Na bršljanu poslednja ovogodišnja paša
Reportaža | Ruma
0 Komentara

Na bršljanu poslednja ovogodišnja paša

11. oktobar 2018. godine

Med od bršljana se ne koristi za ljudsku ishranu, mada ima i onih koji su vrcali i bršljanov med od jakih društava koja su dobro pripremljena. Svakako je to prilika da se pokaže posebnost šuma u okolini Nikinaca i ovog dela Srema, što za nikinačke pčelare predstavlja velik potencijal

Piše: S.Belotić

Brsljan za poslednju pcelinju pasuKad se spomene bršljan, žene prepoznaju biljku koja može da reši ozloglašene estetske probleme, poput celulita. Za pčelare iz Društva pčelara „Srem“ Nikinci, ova biljka ima sasvim drugi značaj. Za njih je bršljan biljka koju koriste za poslednju pašu pčela pred uzimljavanje. Ona je od velike važnosti da pčelinja društva spremno dočekau naredno proleće i prve prolećne paše. Zato se u nikinačkim šumama  pčelari svake godine okupe u drugoj polovini septembra kada bršljen cveta kako bi organizovali sada već tradicionalnu manifestaciju „Bršljanijadu“. Nije to manifestacija kakva se sreće po sremskim selima, već više okupljanje pčelara iz ovog društva i njihovih saradnika kako bi razmenili iskustva i videli šta im je dalje činiti po pitanju proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda, kaže Saša Fekete, prdsednik društva.

Sasa Fekete– Bršljan je kod nas poslednja jača pčelinja paša. Od ove biljke ima unosa ipolena, polenovog praha ali i meda, što zavisi i od temperature. Na našem području imamo dosta bršljana, svugde gde je hrast, u okolini Nikinaca, Hrtkovaca, Jarka i Grabovaca, što nemaju pčelari u ostalim krajevima.  Dobro ga je uneti u košnicu, mi preraspodelimo taj med i stavimo ga na zadnje ramove, da ga pčele koriste u proleće. Taj med se kristališe, a da  bi ga pčele razložile treba im voda, a ima je u proleće, kada pčele već krenu u rad, donose vodu i razlažu bršljanov med i tada ga koriste za svoju ishranu i reprodukciju, kaže Saša Fekete, predsednik Društva pčelara „Srem“ Nikinci.

Skup pcelaraPraktično, ovaj med se koristi kao priprema pčela pred prvu cvetnu pašu. Ne koristi se za ljudsku ishranu, mada ovaj pčelar kaže da ima i onih koji su vrcali i bršljanov med od jakih društava koja su dobro pripremljena. Svakako je to prilika da se pokaže posebnost šuma u okolini Nikinaca i ovog dela Srema, što za nikinačke pčelare predstavlja velik potencijal. Inače društvo u Nikincima broji blizu 40 pčelara i 1540 košnica, a ovo je bila prilika i da se podeli novac koji im je dodelila Opština Ruma za nabavku sredstava za tretiranje pčela protiv varoe.

Cvetanje bršljana je samo povod za okupljanje, a teme su univerzalne, sumirati rezultate i dobro se pripremiti za zimu, kaže Saša Fekete.

– Sve paše na početku su nam bile dobre. Ja sam lično zadovoljan sezonom, a i ostali su iskreni i slažu se u tome da je sve osim suncokreta bilo dobro. Suncokret je jedna od glavnih paša u celoj republici, koja daje najviše meda, ali s obzirom na vremenske prilike, možemo reći da je ona podbacila. Ostale su bile dobre kada je cvetni med u pitanju, kao i sve što ima u našim šumama, od trnjine, jagorčevine, a imali smo i lepe količine bagrema, koji je kod nas redak jer uglavnom bude kiše kada cveta i teško ga je uhvatiti, dodaje Saša.

U toku je zadnja prihrana za zimu, svi su rokovi već probijeni, još po neko prihranjuje, a Saša govori da on meša med sa šećernim sirupom i vraća ga pčelama, kako bi im obezbedio hranu za zimu. Drštva se uzimljuju, sužavaju se leta, a i pčele se same pripremaju. Kontroliše se varoa, kontrolišu se društva i vodi računa o tome da miševi ne uđu u košnice. Pčele miruju, osim kada se zadesi neki topao dan tokom zime, kada izađu na pročisni let da isprazne creva, pošto to pčela ne radi u košnici. U protivnom postoji mogućnost da se razvije bolest nozemoza.

A na kraju se uvek dođe i do finansijskog momenta. Saša kaže da članovi društva „Srem“ med prodaju po ceni od 500 do 700 dinara za kilogram u zavisnosti od vrste meda. Kaže važnije je da se proda i da što više stanovnika ima priliku da jede med, nego da se zaradi ekstra novac, mada se ni taj momenat ne sme zanemariti. Tako i napominje da je plan da se okupe svi pčelari iz ovog dela Srema u veću organizaciju, koja bi na bolji način prikazala javnosti aktivnost i značaj bavljenja pčelarstvom. Tako bi se mogle realizovati i različite aktivnosti, poput „Mednog doručka“, poput one na severu Vojvodine, gde su pčelari sa teritorije Subotice donirali med za ishranu đaka u školama i dece u vrtićima, izneo je neke svoje planove predsednik nikinačkog Društva pčelara.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: