• utorak, 19. mart 2024.
Malo mesto puno ljubavi
Reportaža
0 Komentara

Malo mesto puno ljubavi

14. mart 2018. godine

Iako se u potrazi za poslom znatan broj žitelja Bingule odselio u Slovačku, oni koji su ostali ovde žive složno u zajedništvu. Žene pripremaju poklone za svaku novorođenu bebu, kao i novogodišnje paketiće za decu, a Mesna zajednica im kupi poklone za Svetog Savu – U radu Slovačkog kulturno umetničkog društva učestvuju sva deca iz sela, a njihov rad je nagrađen na brojnim festivalima na kojima su učestvovali tokom prošle godine

Piše: S. Mihajlović

Foto: M. Mileusnić i arhiva SKUD-a

U Binguli, malom selu u šidskoj opštini, danas živi nešto manje od 700 stanovnika, jer se mnogo njih u poslednje vreme odselilo za Slovačku u potrazi za poslom, dok su se oni nešto mlađi odlučili za život u gradu, jer u selu nemaju priliku da zarade za život. Oni koji su ostali bave se uglavnom poljoprivredom, jer je to posao koji je nasleđen od prethodnih generacija. Među njima je i stočar Mirko Ruman koji obrađuje oko 20 hektara zemlje, od toga je 20 jutara u njegovom vlasništvu, dok ostatak uzima u arendu. Kaže da ima 12 muznih krava, a mleko mu otkupljuje “Imlek”.

Мирко Руман, сточар из Бингуле
– Nismo zadovoljni otkupnom cenom, jer je ona pre 10 godina iznosila 38 dinara, a sada je 32 dinara. To znači da, recimo, na količinu od 5.000 litara sada dobijemo 25.000 dinara manje nego pre 10 godina, što je nelogično. Takođe, velika je razlika i u ceni nafte tada i danas. A ovo je posao u koji se ulaže na duge staze, nije to ratarstvo pa da čovek može svake godine da promeni šta će da seje, nego nama koji smo u ovoj branši trebaju godine da bi se podigla muzna krava. Ali, šta drugo čovek na selu može da radi nego da se bavi nekim vidom poljoprivrede – pita se Ruman.

On dodaje da je seljački posao veoma težak, jer zavise i od države i od vremenskih uslova, a rade bez dana godišnjeg odmora i bolovanja. Država bi, smatra on, mogla da im olakša ukoliko bi im dala veće subvencije i premije, jer su ove sada nedopustivo male.

Samo ispred dućana

Marko Kramar koji je do nedavno obavljao funkciju predsednika Saveta Mesna zajednice, kaže da ovo selo polako zamire, jer se ljudi sele “trbuhom za kruhom”. Ovde nema nikakve zabave za omladinu, a i oni stariji mogu da se druže samo kada se skupe ispred prodavnice. Ne samo da je zamro društveni život, kaže on, nego dugo vremena nije bilo ni nekih infrastrukturnih ulaganja, iako imaju mesni samodopprinos koji iznosi oko 2,1 miliona dinara godišnje.

– Deo tih sredstava koristimo kako bi pomogli rad seoskih udruženja i održavanje njihovih manifestacija. Kome god smo mogli da pomognemo, nismo ga odbili. Tako smo za Svetog Savu kupili paketiće ne samo našoj deci u selu, nego i mališanima iz obližnje Ljube, pošto tamošnja mesna zajednica nema samodoprinos i nije mogla da paketićima obraduje svoje najmlađe. Protekle godine betonirali smo staze u centru sela, čistili smo groblje i deponije, a tražili smo da nam se uradi i kapela, pošto je to ono što najviše fali selu. Međutim, nadležni nam to nisu odobrili, iako imamo urađen projekat. Osim kapele, trebalo bi takođe popraviti i Dom kulture, pešačke staze, nasuti atarske puteve… Nadam se da u ovoj godini Bingula uspeti realizovati sve planirane poslove, s obzirom da imamo sopstvena sredstva iz mesnog samodoprinosa – kaže Marko Kramar.

U ovom selu veoma su aktivne žene okupljene u Udruženju “Bingulke”. Njihova predsednica Aleksandra Pavlović kaže da Udruženje postoji tri godine, broji 20 članica, od koji je petnaestak aktivno. Osnovni razlog zbog kojeg su se osnovale jeste druženje, ali i pomoć mladim mamama u selu.

Složne Bingulke

Бингулке пред својих радова– Porodiljama spremamo bebi pakete, a trudimo se takođe da za novogodišnje i božićne praznike poklonima obradujemo i svu decu u selu. Sredstva za te namene prikupljamo tako što prodajemo naše proizvode na pijaci. Uglavnom koristimo reciklirani materijal i pravimo razne stvari, poput poslužavnika, kutija, ukrasnih kesa, obojenih flaša… Dosta smo složne i sastajemo se svakog ponedeljka i petka u našim prostorijama koje smo dobili na korištenje od Mesne zajednice – kaže predsednica “Bingulki” Aleksandra Pavlović.

Jedna od članica Udruženja Brankica Lazić kaže da prave ukrase za Božić i Uskrs, te da od raznih materijala izrađuju ručne radove i dodaje:

– Naše druženje mi je dragoceno jer je to prilika da izađem iz kuće i malo popričam sa drugim ženama, a ujedno je i način da pomognem našoj zajednici. Uvek se nasmejemo, nešto umesimo da se počastimo, a često se desi i da zapevamo.

Ono što im predstoji uskoro je proslava 8. marta, a tokom leta ponovo će da pripreme sada već tradicionalnu manifestaciju “Štrudlijadu”.

Tijana Farkas, umetnicki rukovodilac SKUDa– Ove godine datum održavanja biće 30. jun i planiramo da tom prilikom u goste pozovemo veći broj udruženja žena iz okoline, s obzirom da smo i mi tokom cele godine odlazile na broje manifestacije – kaže predsednica Aleksandra.

Pre pet godina u Binguli je ponovo sa radom počelo Slovačko kulturno umetničko društvo “Milan Rasćislav Šćefanjik” na čijem čelu se nalazi Milko Horvat. On kaže da su tokom prošle godine obnovili zgradu Slovačkog doma, koja se nalazila u veoma lošem stanju, tako da se probe i sastanci sada održavaju u tim prostorijama. U Društvu su aktivni dečija folklorna sekcija, dečija dramska sekcija i pevačka sekcija, sa kojima već godinu kao režiser i koreograf radi Tijana Farkaš.

– Prošle godine naša dramska sekcija predstavila se na smotri Dečijeg dramskog stvaralaštva na Festivalu 3XĐ u Staroj Pazovi sa predstavom “Novogodišnja priča”. Dajana Farkaš u ulozi đavola i Mario Suhanj u ulozi dečaka, po mišljenju dečije porote najlepše su odigrali svoje uloge, a žiri je dodelio specijalnu nagradu za uspešno glumačko delo Viktoriji Dubovskoj. Prošle godine na Festivalu slovačkih dečijih pesama u Šidu  učestvovale su Dajana i Anđela Farkaš, koje je za nastup priremio Jaroslav  Petržljan. Dečiji folklorni ansambl “Trešnjice” prestavio se na Dečijem folklornom festivalu “Zlatna kapija” u Kisaču sa koreografijom “Na bingulskoj berbi grožđa uvek je veslo”. Umetnički rukovodilac orkestra bio je Kristian Ruman. Koreografija predstavlja tradicionalni običaj berbe grožđa u Binguli – kaže o dosadašnjim nastupima članova Slovačkog kulturno umetničkog društva “Milan Rasćislav Šćefanjik” umetnički rukovodilac Tijana Farkaš i dodaje da su, osim na festivalima, učestvovali i na raznim manifestacija, koncertima, događajima na kojima su predstavljali svoj rad.

Inače, Tijana je kao debitant nastupila na Festivalu slovačkih narodnih pesama mladih pevača “Raspevani Srem” koji je održan u Staroj Pazovi, a na festivalu slovačke narodne nošnje u Kisaču, bingulsku tradicionalnu nošnju  zajedno sa njom kao moderatorkom, predstavile su Sanja Ilić i Gordana Rojka.

Čuvaju tradiciju

Nastup malih folklorasaU Slovačkom domu u Binguli se čuva i neguje tradicija, održavaju se tradicionalne igranke na kojima svira bingulski “Kiki bend”, a krajem prošle godine ovde je proslavljen i značajan jubilej: 160 godina dolaska Slovaka u Bingulu. Tim povodom napravljen je koncert pod nazivom “Bingula, malo mesto puno ljubavi”, na kojem su se  predstavile su dramska, folklorna i pevačka sekcija.

– Planovi za ovu godinu su da nastavimo sa učešćem na festivalima kao i do sada i nadamo se da ćemo imati još uspešniju sezonu. Posle dužeg odmora opet sa radom i pripremama  počinjemo u martu. U cilju nam je da posetimo što više slovačkih mesta, da putujemo  i na taj način predstavimo naš SKUD. Takođe ćemo ove godine u našem Slovačkom domu ugostiti i druga kulturna  umetnička društva. Drago mi je što deca na probe dolaze sa osmehom na licu što meni daje veću snagu da se ovim poslom bavim i nadalje. Takođe mi je drago i što naš SKUD posle dužeg perioda krase diplome, zahvalnice i pohvalnice koje su stečene radom moje vredne dečice – sa osmehom kaže Tijana Fakaš, umetnički rukovodilac SKUD-a.

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: