• subota, 20. april 2024.
“Fruškogorski odmor” kao turistički raj
Ekonomija
0 Komentara

“Fruškogorski odmor” kao turistički raj

11. april 2011. godine

 

Sa skupa u Vinariji "Kovacević"

Irig – Ka­da ne­ko pod­ne­blje, ili kraj, srem­ski, iri­ški ili kar­lo­vač­ki, le­ži na pa­di­na­ma baj­ko­vi­tog Fru­ško­gor­ja, bo­ga­tog ma­na­sti­ri­ma, ba­nja­ma, ne­pre­gled­nim voć­nja­ci­ma i vi­no­gra­di­ma, tu­ri­zam mo­že bi­ti sa­mo lo­gič­na po­sle­di­ca sve ove le­po­te. Eko­no­mi­sti bi re­kli – tre­ba se sa­mo sa­gnu­ti i uze­ti ove plo­do­ve. Upra­vo su to uči­ni­li čel­ni­ci srem­skih op­šti­na – Iri­ga, Be­o­či­na i Srem­skih Kar­lo­va­ca, pot­pi­si­va­njem spo­ra­zu­ma o za­jed­nič­koj sa­rad­nji na pro­jek­tu ru­ral­nog tu­ri­zma, 24. mar­ta u Iri­gu, u pro­sto­ru Vi­na­ri­je ”Ko­va­če­vić”.

Bu­du­ći tu­ri­stič­ki pro­iz­vod ovog de­la Sre­ma zva­će se ”Fru­ško­gor­ski od­mor”, je­dan od tri pro­jek­ta ko­ji će fi­nan­si­ra­ti Po­kra­jin­ski se­kre­ta­ri­jat za lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu.

U ime Be­o­či­na, pro­to­kol o sa­rad­nji pot­pi­sao je pr­vi čo­vek op­šti­ne Bog­dan Cve­jić i oka­rak­te­ri­so ga na sle­de­ći na­čin:

-”Fru­ško­gor­ski od­mor” je je­dan od tri pro­jek­ta ko­ji se od­no­se na me­đu­op­štin­sku sa­rad­nju. Mo­ra se na­či­ni­ti je­din­stve­na ba­za po­da­ta­ka za sve tri op­šti­ne, u to­me nam sve­srd­no po­ma­že Po­kra­jin­ski se­kre­ta­ri­jat za lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu i se­kre­tar Stan­tić lič­no. Ova­kvi ti­po­vi sa­rad­nje pri­sut­ni su u či­ta­voj Evro­pi, i to ne sa­mo u obla­sti tu­ri­zma, već i ce­le pri­vre­de, po­seb­no po­ljo­pri­vre­de.

U svoj­stvu do­ma­ći­na ovog sku­pa, pred­sed­nik Op­šti­ne Irig Vla­di­mir Pe­tro­vić je is­ta­kao da će ovaj proj­kat naj­vi­še do­pri­ne­ti raz­vo­ju tu­ri­zma u Fru­ško­gor­ju.

-Na­ši po­ten­ci­ja­li su ogrom­ni, tre­ba da ih de­fi­ni­še­mo i pred­sta­vi­mo na pra­vi na­čin. Na­šu op­šti­nu go­di­šnje po­se­ti 300 hi­lja­da tu­ri­sta, za­be­le­že­no je 110 hi­lja­da no­će­nja. Cilj je da se ova ide­ja o ru­ral­nom tu­ri­zmu pro­ši­ri i na raz­voj po­ljo­pri­vre­de, a sve se po­kla­pa sa iz­ra­dom ma­ster pla­na Fru­ške go­re-re­kao je Pe­tro­vić i do­dao da na te­ri­to­ri­ji iri­ške op­šti­ne po­sto­ji 400 hek­ta­ra voć­nja­ka, vi­no­gra­da, da su tu ma­na­sti­ri, ali i ba­nja Vrd­nik, oko­sni­ca bu­du­ćeg raz­vo­ja tu­ri­zma.

Pred­stav­nik Srem­skih Kar­lo­va­ca, Raj­ko Ma­rin­ko­vić, na­gla­sio je da će ru­ral­ni tu­ri­zam, kao za­jed­nič­ki in­te­res,una­pre­di­ti me­đu­op­štin­sku sa­rad­nju tri­ju op­šti­na:

-Od ovo­ga će ko­rist ima­ti i gra­đa­ni, od­no­sno pro­iz­vo­đa­či vi­na, ra­ki­je, su­ve­ni­ra. Po­zna­to je da ”Kar­lo­vač­ke ber­be gro­žđa” oku­pe oko 50 hi­lja­da go­sti­ju. Mo­ra se ostva­ri­ti bo­lja me­đu­op­štin­ska sa­rad­nja ne­go što je bi­la do sa­da, ali se mo­ra ra­di­ti i na edu­ka­ci­ji lju­di iz obla­sti tu­ri­zma. Oni mo­ra­ju da stvo­re do­bru po­nu­du, da tu­ri­sti ov­de pre­no­će, po­tro­še pa­re, a ne sa­mo da po­gle­da­ju i pro­đu.

To­mi­slav Stan­tić, po­kra­jin­ski se­kre­tar za lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu, uka­zao je na zna­čaj ovog sku­pa:

-Ove tri op­šti­ne nat­pro­seč­no sa­ra­đu­ju sa Po­kra­jin­skim se­kre­ta­ri­ja­tom, me­đu pr­vih pet su po po­vla­če­nju sred­sta­va iz na­ših fon­do­va, a to sa­mo za­to što ima­ju vred­ne pro­jek­te. Pri­me­ri za­jed­nič­kog na­stu­pa su ve­o­ma va­žni i za Evro­pu. Od 2000. go­di­ne sred­stva evrop­skih fon­do­va ko­ri­sti­la su se po­sred­stvom kon­sul­tant­skih ku­ća, od pro­šle go­di­ne op­šti­ne to či­ne sa­me, bez iči­je po­mo­ći re­a­li­zu­ju pro­jek­te. Pret­hod­nih go­di­na, 25 op­šti­na ko­ri­sti­lo je ova sred­stva, to je upra­vo za­ma­jac bu­du­će sa­rad­nje. Ta­ko funk­ci­o­ni­šu evrop­ski fon­do­vi: pro­jek­ti mo­ra­ju ima­ti ši­ri zna­čaj i ka­rak­ter, sa­me lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve tu ne mo­gu ni­šta, ma­le su im šan­se. Tu­ri­zam je naj­vi­tal­ni­ja gra­na, ogro­man po­ten­ci­jal je isto­vre­me­no i ogro­man ka­pi­tal. Ovo je tek po­če­tak, sle­de­ći ko­rak je već u sep­tem­bru.

K. Ku­zma­no­vić

 

Sremske novine polažu autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizuelne i audio materijale, baze podataka, vizuelizacije baza podataka, baze dokumenata i elektronske prikaze dokumenata i programerski kod). Neovlašćeno korišćenje bilo kog dela portala nije dozvoljeno, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.

Najnovije vesti

TRENUTNO NEMA KOMENTARA.

Ostavi komentar

%d bloggers like this: